Danas skoro svaki učenik koristi socijalne medije i to po nekoliko sati na dan. Socijalni mediji često zamjenjuju druženje sa pravim prijateljima, te mogu izazvati osvinosti kod mladih ljudi ukoliko se njihovo korištenje ne ograniči vrmenski. Ono što je najštetnije kod socijalnih medija jeste, da ukoliko se ne koriste u umjerenoj mjeri, često mogu dovesti do toga da se svijet koji se odvija na socijalnim mrežama zamijeni stvarnim svijetom, što je pogrešno. Socijalni mediji ne mogu zamijeniti razgovor, šetnju ili druženje sa pravim  prijateljima. Na socijalnim medijima često živimo nestvaran svijet i tako se dešava da stupamo u kontakt sa lažnim prijateljima. S obzirom da često ne znamo ko se krije iza određenih profila sebe činimo ranjivim, tj. izlažemo se mogućem mobingu i zloupotrebi. Dovodimo se u situaciju da potpunim neznancima pričamo svoj život i dijelimo svoju intimu koju ta osoba može koristiti protiv nas.

Ljudi koji previše provode vremena na društvenim medijima postaju nedruštveni tj. počinju se izolirati od stvarnog svijeta i tonu u lažan i nestvaran svijet. To može dovesti do toga da se ti ljudi sve više povlače od svoje porodice i svojih prijatelja, a i do toga da njihovi lažni prijatelji na društvenim medijima i novosti koje tamo čitaju imaju sve veći utjecaj nad njima i upravljaju njihovim životom.

Drugi negativni aspekt koji ovisnost o socijalnim medijima može izazvati jeste da oni koji provode puno vremena na socijalnim medijima postavljajući svoje fotografije imaju veliku potrebu da se svide drugima, pa čak i onima koje ne poznaju. Taj poriv da budu popularni i da što više lajkova dobiju također može dovesti do ovisnosti. Međutim, ovo također može dovesti do anksioznosti i depresije ukoliko se cilj ne ostvari tj. ukoliko popularnost izostane. Ti se ljudi često porede sa drugima koji su popularni i imaju puno lajkova, te teže ka tome da ih nadmaše u tome.

Društvo je jedan od najvažnijih faktora kod ove ovisnosti. Puno ljudi svaki dan ide na socijalne medije samo kako bi vidjeli šta drugi imaju i kako drugi izgledaju. To poređenje stvara anksioznost i takvi se ljudi osjećaju loše. Ali zašto onda idu svaki dan na socijalne medije? Zato što žele ostati u društu. Čovjek je socijalno biće. Potrebna nam je komunikacija, ali potrebna nam je i potvrda od drugih. Sa lajkovima dobivamo samopouzdanje. Osjećamo se dobro kada dobijemo notifikaciju. Želimo pripadati nekoj grupi, jer je to nekima jedini način da se ojećaju dobro. U stvarnom životu samopouzdanje gradimo postepeno, kroz različita uspješna ponašanja poput uspjeha u školi, održavanja kvalitetnih odnosa sa drugim ljudima i sl., dok na socijalnim mrežama lajk mijenja naš trud i stvarni uspjeh, pa možemo misliti da smo zaista tako pametni i uspješni prema broju lajkova koje smo dobili.

Ali zašto se osjećamo dobro kada dobijemo lajk? To je zbog neurotransmitera dopamin. Dopamin je zadužen za stvaranje ugode i zadovoljstva. Njegov efekat nije dug, ali je vrlo efektivan. Kada dobijemo lajk ili kada postavimo neku sliku, osjećamo se dobro. Naravno, svi se želimo osjećati dobro. Uz stres od škole, društva, roditelja i sl., socijalni mediji su „izvor sreće“. Zbog svih navedenih faktora osjećamo se loše, usamljeno i tužno, ali kada postavimo sliku opet smo sretni. Zadovoljni smo jer smo dobili lajkove. Zbog dopamina postavljamo još više slika jer želimo biti sretni. Želimo pobjeći od briga i teškog života. Tako neprimjetno postavljamo još više slika, jer nam jedna slika na danu više nije dovoljna. Naše tijelo traži više, želimo biti još sretniji. Želimo da nam se svi dive. Ostale stvari nas onda ne zanimaju, jer želimo provesti više vremena na socijalnim mrežama. I dok mi postavljamo slike, svijet oko nas se polako ruši: ne pričamo sa prijateljima i škola nas ne interesuje. Sličan efekat se susreće kod ovisnosti o drogama, alkoholu i drugim adiktivnim supstancama.

Postoje različiti načini kako možemo smanjiti ovisnost. Naravno, to ovisi o nama. Mi moramo smanjiti vrijeme koje provodimo na socijalnim medijima. To je najlakše ostvariti tako što se krenemo baviti nečim drugim. Možemo krenuti trenirati neki sport ili se početi baviti nekim hobijem. Trebalo bi biti lako naći neku aktivnost koja je nama zanimljiva. Ako se bavimo time, nećemo imati vremena za socijalne medije.

Dakle, važno je uvidjeti opasnosti socijalnih medija. Da li želite čitav život provesti neproduktivno sjedeći ispred telefona?

napisao: Tin Đečević (sekcija Sinapsa)