Danas skoro svaki učenik koristi socijalne medije i to po nekoliko sati na dan. Socijalni mediji
često zamjenjuju druženje sa pravim prijateljima, te mogu izazvati osvinosti kod mladih ljudi
ukoliko se njihovo korištenje ne ograniči vrmenski. Ono što je najštetnije kod socijalnih medija
jeste, da ukoliko se ne koriste u umjerenoj mjeri, često mogu dovesti do toga da se svijet koji se
odvija na socijalnim mrežama zamijeni stvarnim svijetom, što je pogrešno. Socijalni mediji ne
mogu zamijeniti razgovor, šetnju ili druženje sa pravim  prijateljima. Na socijalnim medijima
često živimo nestvaran svijet i tako se dešava da stupamo u kontakt sa lažnim prijateljima. S
obzirom da često ne znamo ko se krije iza određenih profila sebe činimo ranjivim, tj. izlažemo se
mogućem mobingu i zloupotrebi. Dovodimo se u situaciju da potpunim neznancima pričamo
svoj život i dijelimo svoju intimu koju ta osoba može koristiti protiv nas.
Ljudi koji previše provode vremena na društvenim medijima postaju nedruštveni tj. počinju se
izolirati od stvarnog svijeta i tonu u lažan i nestvaran svijet. To može dovesti do toga da se ti
ljudi sve više povlače od svoje porodice i svojih prijatelja, a i do toga da njihovi lažni prijatelji na
društvenim medijima i novosti koje tamo čitaju imaju sve veći utjecaj nad njima i upravljaju
njihovim životom.
Drugi negativni aspekt koji ovisnost o socijalnim medijima može izazvati jeste da oni koji
provode puno vremena na socijalnim medijima postavljajući svoje fotografije imaju
veliku potrebu da se svide drugima, pa čak i onima koje ne poznaju. Taj poriv da budu
popularni i da što više lajkova dobiju također može dovesti do ovisnosti. Međutim, ovo također
može dovesti do anksioznosti i depresije ukoliko se cilj ne ostvari tj. ukoliko popularnost
izostane. Ti se ljudi često porede sa drugima koji su popularni i imaju puno lajkova, te teže ka
tome da ih nadmaše u tome.
Društvo je jedan od najvažnijih faktora kod ove ovisnosti. Puno ljudi svaki dan ide na socijalne
medije samo kako bi vidjeli šta drugi imaju i kako drugi izgledaju. To poređenje stvara
anksioznost i takvi se ljudi osjećaju loše. Ali zašto onda idu svaki dan na socijalne medije? Zato
što žele ostati u društu. Čovjek je socijalno biće. Potrebna nam je komunikacija, ali potrebna
nam je i potvrda od drugih. Sa lajkovima dobivamo samopouzdanje. Osjećamo se dobro kada
dobijemo notifikaciju. Želimo pripadati nekoj grupi, jer je to nekima jedini način da se ojećaju
dobro. U stvarnom životu samopouzdanje gradimo postepeno, kroz različita uspješna ponašanja
poput uspjeha u školi, održavanja kvalitetnih odnosa sa drugim ljudima i sl., dok na socijalnim
mrežama lajk mijenja naš trud i stvarni uspjeh, pa možemo misliti da smo zaista tako pametni i
uspješni prema broju lajkova koje smo dobili.
Ali zašto se osjećamo dobro kada dobijemo lajk? To je zbog neurotransmitera dopamin.
Dopamin je zadužen za stvaranje ugode i zadovoljstva. Njegov efekat nije dug, ali je vrlo
efektivan. Kada dobijemo lajk ili kada postavimo neku sliku, osjećamo se dobro. Naravno, svi se
želimo osjećati dobro. Uz stres od škole, društva, roditelja i sl., socijalni mediji su „izvor sreće“.
Zbog svih navedenih faktora osjećamo se loše, usamljeno i tužno, ali kada postavimo sliku opet
smo sretni. Zadovoljni smo jer smo dobili lajkove. Zbog dopamina postavljamo još više slika jer
želimo biti sretni. Želimo pobjeći od briga i teškog života. Tako neprimjetno postavljamo još više
slika, jer nam jedna slika na danu više nije dovoljna. Naše tijelo traži više, želimo biti još sretniji.
Želimo da nam se svi dive. Ostale stvari nas onda ne zanimaju, jer želimo provesti više vremena
na socijalnim mrežama. I dok mi postavljamo slike, svijet oko nas se polako ruši: ne pričamo sa

prijateljima i škola nas ne interesuje. Sličan efekat se susreće kod ovisnosti o drogama, alkoholu
i drugim adiktivnim supstancama.
Postoje različiti načini kako možemo smanjiti ovisnost. Naravno, to ovisi o nama. Mi moramo
smanjiti vrijeme koje provodimo na socijalnim medijima. To je najlakše ostvariti tako što se
krenemo baviti nečim drugim. Možemo krenuti trenirati neki sport ili se početi baviti nekim
hobijem. Trebalo bi biti lako naći neku aktivnost koja je nama zanimljiva. Ako se bavimo time,
nećemo imati vremena za socijalne medije.
Dakle, važno je uvidjeti opasnosti socijalnih medija. Da li želite čitav život provesti
neproduktivno sjedeći ispred telefona?

Tin Đečević