S napretkom nauke i tehnologije svijet se brzo i kontinuirano mijenja. Niko ne može dati odgovor na pitanje kako će on izgledati za pet ili deset godina, ali dužnost društva u cjelini je da se pripremi i pokuša odgovoriti na buduće izazove u svakom segmentu djelovanja, pa tako i u obrazovanju. Činjenica je da se za život i rad u savremenom društvu traže nove vještine i znanja, te da su u skladu s tim nužne temeljite promjene u našem obrazovnom sistemu.
Kako bi trebala izgledati savremena nastava u školama, a kako obrazovanje nastavnika? Koje se to vještine i znanja danas traže od učenika, studenata i nastavnog kadra? Da li se išta promijenilo u našem obrazovnom sistemu nakon loših rezultata na PISA i TIMMS testiranju? Zbog čega nam je potrebna reforma obrazovanja? Ovo su samo neka od pitanja o kojima se govorilo na "Času za 21. vijek".
Umjesto đaka, mjesta u školskim klupama zauzeli su predstavnici medija, kojima se na početku obratio Samir Arnautović, specijalista projekta "Tabla" za Projektnu cjelinu 1 - "Inicijalno obrazovanje nastavnika" organizacije Save The Children.
"U proteklom periodu, u sklopu Projektne cjeline 1, urađen je značajan dio posla na temelju nastavničkih planova i programa nastavničkih studija pet javnih univerziteta u Kantonu Sarajevo, Hercegovačko-neretvanskog kantona i Republike Srpske, a koji je za ishod imao prijedlog Okvira za modularne kurikulume nastavničkih fakulteta. Osim tretiranja najvažnijih pitanja poput Standarda zanimanja i Standarda kvalifikacije, ovaj Okvir nudi i rješenja u vidu poboljšane mobilnosti studenata kroz sistem izbornih predmeta na više nivoa, alokaciju ECTS kredita radi regulisanja opterećenja studenata te uvodi vještine 21. vijeka u sam nastavni plan i program nastavničkih fakulteta", kazao je Arnautović.
Predstavnicima medija obratio se i direktor Druge gimnazije Sarajevo profesor Seid Alibegović, istakavši da je ponosan što je Druga gimnazija domaćin ovog važnog događaja za unapređenje obrazovnog sistema.
Nastavničko zanimanje jedno je od onih zanimanja koja opstaju kroz vrijeme, ali se u njemu značajno mijenjaju karakteristike radne svakodnevnice. Prioritetni zadatak obrazovanja postaje osposobljavanje učenika da se što uspješnije nose s promjenama s kojima će se suočavati tokom radnog i životnog vijeka, te bi u tom pravcu trebala ići reforma obrazovanja.
Dževdeta Dervić, profesorica u Drugoj gimnaziji u Sarajevu, kazala je da je neophodno proces učenja usmjeriti na izgradnju učeničkih kompetencija, na znanje i razumijevanje, uz primjene tog znanja, sposobnost komuniciranja, kao i razvijanje vještine učenja, kako bi naši mladi ljudi postali ravnopravni konkurenti na tržištu rada.
"Od učenika u 21. vijeku očekuje se da budu samostalni, kreativni, komunikativni, digitalno pismeni, kooperativni, kritički mislioci, finansijski pismeni, istraživači... S druge strane imamo nastavnika, koji pored odličnog poznavanja materije koju predaje, treba da posjeduje izvrsne vještine u pedagogiji, psihologiji, didaktici i metodici", kazala je.
Nastavlja da je Evropska komisija definisala i neke od vještina koje posjeduje uspješan nastavnik 21. vijeka, a to su: spremnost na cjeloživotno učenje, primjena najprikladnijih tehnika i strategija aktivnog učenja, formativne metode vrednovanja, prepoznavanje faktora rizika od ranog napuštanja školovanja, prikladne strategije upravljanja razredom, digitalne kompetencije, efikasna komunikacija i saradnja s roditeljima i širom zajednicom, razvijanje 4K vještina kod učenika (komunikacija, kritičko mišljenje, kreativnost, kolaboracija), znanje i svijest o kognitivnom i društvenom razvoju učenika.
"Uloga nastavnika se mijenja od pristupa orijentiranog ka nastavniku prema pristupu orijentiranom ka učeniku (nastavnik predavač u nastavnika istraživača)", istakla je.
Projekat općeg obrazovanja u Bosni i Hercegovini (TABLA) trogodišnji je projekat koji finansira Agencija Sjedinjenih Država za međunarodni razvoj (USAID), a provodi Save the Children.
Projekat TABLA radi u bliskoj saradnji s vladinim akterima i obrazovnim vlastima u Kantonu Sarajevo (KS) i Hercegovačko-neretvanskom kantonu (HNK) u Federaciji Bosne i Hercegovine (FBiH) i Republici Srpskoj (RS). Opća svrha TABLA-e je poboljšati ishode učenika u BiH iz kritičkog mišljenja i STEAM-a (nauka, tehnologija, inžinjerstvo, umjetnost i matematika), te povećati kapacitete nastavnika za uključivanje 4K (kritičko mišljenje, kreativnost, saradnja i komunikacija) i primijeniti znanje o STEAM-u u razrednoj nastavi.
