Bosna i Hercegovina 25. novembra obilježava Dan državnosti. Na taj dan 1943. godine u Mrkonjić Gradu održano je Prvo zasjedanje Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine, na kojem su udareni temelji državnosti naše zemlje. Odluke Prvog zasjedanja ZAVNOBiH-a utemeljile su moderni politički razvoj države, te omogućile nezavisnost, suverenitet, samostalnost i međunarodno priznanje Bosne i Hercegovine 1992. godine.
U glavnom dokumentu ZAVNOBIH-a istaknuto je da Bosna i Hercegovina treba da bude ravnopravna republika unutar jugoslovenske federacije, s historijskim granicama koje su datirale još iz vremena srednjovjekovne Bosne, te da narodi BiH kroz svoje jedino političko predstavništvo Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja BiH hoće da njihova zemlja, koja nije ni srpska ni hrvatska ni muslimanska, nego i srpska i hrvatska i muslimanska, bude slobodna zemlja u kojoj će biti osigurana puna ravnopravnost i jednakost svih naroda. Ove odluke potvrđene su nekoliko dana kasnije na drugom zasjedanju AVNOJ-a u Jajcu.
ZAVNOBiH su činili ljudi različitih društvenih profila, intelektualci, radnici, sveštenici, imami, službenici, književnici i novinari. Bila je to prva samoorganizovana narodna skupština u historiji Bosne i Hercegovine i značila je početak njene historije kao moderne države.
Historijski dokument koji je Vijeće donijelo jeste Rezolucija, kojom se poziva na jednakost i ravnopravnost Srba, Hrvata i Muslimana, razvijanje oružane borbe protiv okupatora, izgradnju narodnih odbora kao organa vlasti, te da narodi BiH za svoje jedine organe vlasti priznaju ZAVNOBiH i AVNOJ.
Tekovine ZAVNOBiH-a imale su egzistencijalni značaj za narode Bosne i Hercegovine. Dužnost svakog Bosanca i Hercegovca je, bez obzira na nacionalnu i vjersku pripadnost, da čuva i njeguje te vrijednosti, kako bi i budućim generacijama bilo omogućeno da žive u blagodatima cjelovite, suverene, nezavisne i multikulturalne države Bosne i Hercegovine.
Tim povodom neka nam je svima sretan Dan državnosti!
