DSD program (Deutsches Sprachdiplom) je poseban obrazovni program za intenzivno učenje njemačkog jezika tokom srednjoškolskog obrazovanja, odnosno od I do IV razreda. Namijenjen je učenicima koji već imaju dobro predznanje iz njemačkog jezika, te koji su spremni i motivirani da nastave usavršavati svoje znanje ovog jezika.

Njemačka jezička diploma je ispit znanja jezika, a uvedena je 1972. godine od strane Ministarske konferencije za kulturu na razini države (KMK) za učenike u inozemstvu. Učenici koji dobiju njemačku jezičku diplomu II stepena mogu dokazati da je njihovo znanje njemačkog jezika dovoljno za upis na studij na jednom od njemačkih univerziteta, a ova diploma im može biti od koristi i ukoliko se nađu u potrazi za poslom u nekoj njemačkoj firmi u Bosni i Hercegovini ili na teritoriji zemalja njemačkog govornog područja. DSD program se u Drugoj gimnaziji Sarajevo implementira u saradnji sa Ambasadom Savezne Republike Njemačke u Sarajevu.

Ko može pohađati DSD program?

Za pohađanje DSD programa se mogu prijaviti učenici nacionalnog programa gimnazije koji su u osnovnim školama iz njemačkog jezika ostvarivali odlične rezultate. Nastava se kroz DSD program realizira u vidu intenzivnog kursa njemačkog jezika, pa tako učenici koji pohađaju ovaj program sedmično imaju dva časa njemačkog jezika više u odnosu na redovni program prisutan u gimnazijama Kantona Sarajevo.

U Drugoj gimnaziji to praktično znači da učenici od prvog do četvrtog razreda imaju četiri časa njemačkog jezika sedmično. Za sve učenike koji pohađaju ovaj intenzivni kurs njemačkog jezika, engleski jezik i dalje ostaje prvi strani jezik koji uče u školi, jer je engleski jedini jezik koji se učenicima Druge gimnazije nudi kao prvi strani jezik. Broj časova koje učenici imaju iz ostalih predmeta također je nepromijenjen u odnosu na one učenike koji ne pohađaju DSD program.

Kakvo znanje mogu ponijeti s DSD programa?

DSD program u Drugoj gimnaziji organiziran je način da učenici po završetku četvrtog razreda trebaju dosegnuti znanja i kompetencije B2 ili C1 nivoa u svim vještinama, u skladu s parametrima koje određuje Common European Framework of Reference (CEFR), tj. Zajednički evropski referentni okvir za strane jezike (ZEROJ).

Znanja i kompetencije učenika koji uspješno savladaju B2 nivo su sljedeća:

Kandidat može dati jasne, detaljne opise na niz tema vezanih za svoju profesiju i interese. Kandidat može dati mišljenje na temu, razumjeti većinu TV vijesti, programe tekućih poslova i većinu filmova na standardnom dijalektu. Kandidat može koristiti jezik sa dozom rječitosti i spontanosti koji omogućuju kontakt s izvornim govornikom, te učestvovati u diskusijama o poznatim temama, podupirući svoja gledišta.

Znanja i kompetencije učenika koji uspješno savladaju C1 nivo su sljedeća:

Kandidat može uspješno i precizno formulirati i prenijeti ideje i mišljenja drugim govornicima, jasno i detaljno opisati i predstaviti složene teme, razumjeti specijalizirane članke čak i kad nisu vezani za njegovu/njenu struku. Kandidat se može razgovijetno i spontano izraziti bez dugog traženja izraza. Kandidat može jezik koristiti uspješno za društvene i profesionalne svrhe, te bez mnogo muke može razumjeti TV programe i filmove.

Jedini nivo iznad ova dva nivoa znanja jezika prema parametrima CEFR-a je C1 nivo, koji praktično podrazumijeva poznavanje jezika na nivou govornika kojem je njemački jezik maternji jezik.

Ispiti kao finalni korak na putu do diplome

Pohađanje DSD programa kulminira polaganjem završnih ispita, kojima se testiraju četiri jezičke vještine učenika: čitanje, pisanje, slušanje i govor. Samo polaganje ispita se sastoji iz četiri dijela, tri pismena i jednog usmenog. Prvi dio u trajanju od ukupno 85 minuta se odnosi na čitanje i razumijevanje, drugi u trajanju od ukupno 50 minuta na slušanje i razumijevanje, a treći u ukupnom trajanju od 120 minuta se odnosi na pismenu komunikaciju. Četvrti, usmeni dio, u ukupnom trajanju od 40 minuta odnosi se na usmenu upotrebu jezika.

Zašto uopće učiti njemački jezik?

Ukoliko se pitate zašto uopće učiti njemački jezik, onda vam u donošenju takve odluke mogu pomoći sljedeći razlozi:

Njemački je maternji jezik koji je najrasprostranjeniji u Evropi.
Njemački je jedan od tri službena jezika u Evropskoj Uniji.
Bosna i Hercegovina ima razvijene privredne odnose sa Njemačkom.
Angažman njemačke privrede u Bosni i Hercegovini je u stalnom porastu. Bosanci i Hercegovci sa dobrim znanjem njemačkog jezika imaju bolje šanse da dobiju radno mjesto.
Oblast elektronskih medija na njemačkom jeziku je najraznovrsnija u Evropi. Programi njemačkog govornog područja se putem satelitskih antena mogu slušati i gledati u cijeloj Bosni i Hercegovini.
Njemačko govorno područje obuhvata najviše viskoškolskih ustanova i naučno-istraživačkih institucija u Evropi. Te ustanove vam pružaju priliku za visokokvalitetno dodiplomsko i postdiplomsko obrazovanje na njemačkom jeziku.
Bivša teritorijalna pripadnost Bosne i Hercegovine Austro-Ugarskom carstvu, koje je bilo njemačko govorno područje, ostavilo je veoma veliki utjecaj na Bosni i Hercegovinu. Mnogi važni dokumenti o historiji Bosne i Hercegovine se zbog toga mogu naći na njemačkom jeziku, a obrazovne, kulturne, eprivredne i političke veze s Austrijom su i danas veoma jake.