PROJEKT O VAŽNOSTI MENTALNOG ZDRAVLJA

Pandemija koronavirusa (Covid-19) pokazala je koliko su odgojno-obrazovne ustanove kao i njeni direktni i neprosredni učesnici spremni nositi se s različitim izazovima. Prosvjetni radnici, kao i učenici, suočeni su ne samo s digitaliziranim pristupima nastavi nego i s nužnim ograničenjima koje nosi online obrazovanje u pandemijskim uslovima poput ograničenja kretanja van kuće, brisanja granica između privatnog i radnog prostora, izostanka stvarne socijalizacije, manjka fizičke aktivnosti i slično. Upravo zbog toga neizostavno je bilo i promišljanje i razgovor o tjeskobama, načinima njihovog prevazilaženja i razgovor o važnosti destigmatiziranja tema o mentalnom zdravlju. 

Slijedeći preporuku škole o interdisciplinarnom izvođenju nastave, kao i prijedlog radne grupe o generalnom promišljanju teme zdravlja, profesorice aktiva maternjeg jezika i književnosti, historije, TOK-a i CAS-a su, uz blisku saradnju i promišljanje dodirnih tačaka različitih humanističko-društvenih disciplina, pokrenule istraživački i kreativni projektni zadatak o mentalnom zdravlju sa  cjelokupnom generacijom trećih razreda IB Diploma programa.

Uzevši u promišljanje generalnu temu projekta „Mentalno zdravlje u humanističko-društvenom narativu“, svi učenici su kao polaznu osnovu imali Hesseovo djelo „Stepski vuk“ i njegovu važnost u refleksiji pomenute teme. Istraživši kako književno djelo obrazuje narativ o mentalnom zdravlju, kanališe emocije i predstavlja sukob unutrašnjeg i vanjskog lika, u rezultatima su nastojali ponuditi odgovor o mogućim načinima introspekcije i čime je uzrokovan sukob pojedinca i različitih društvenih grupa i da li književna djela mogu imati terapeutski učinak na prevazilaženje tjeskoba.

Kroz interdiscipinarni pristup dodatno su istražili na koji način su vanknjiževni i vantekstualni koncepti utjecali na obrazovanje narativa o mentalnom zdravlju, te u kakvom su odnosu književni, historiografski, filozofski, sociološko-antropološki, psihologijski / psihoanalitički i umjetnički diskursi, posebno ispitujući one faktore koji su kontekstualno važni u razumijevanju djela, kao i one koji su svevremenski i primjenjivi na vlastiti kontekst.

Pod mentorstvom profesorica maternjeg jezika i književnosti Merise Drakovac i Jasne Kovo, profesorice historije Lejle Čaušević, profesorice TOK-a Elmane Cerić i profesorice CAS-a Aide Sejdić-Melezović, učenici su uradili sveobuhvatan istraživački i kreativni dio zadatka o mogućim uzrocima Hesseovog nadahnuća za nastajanje djela „Stepski vuk“, kao i o fluidnosti identiteta i o tome kako se u književnom i vanknjiževnom diskursu oblikuje i prezentira ideja o podvojenoj ličnosti. Također, sveobuhvatno su istražili razvoj psihoanalize, njene važnosti i utjecaja Hesseovo stvaralaštvo, te pokazali kako je moguće u psihoanalitičkom ključu čitati ovo djelo. U refleksiji na vlastito iskustvo, istražili su koliko je digitalizacija utjecala na intenziviranje tjeskoba u čovjeku, nivo otuđenja i usamljenosti, ukazujući na generalni doprinos tehnološkog i civilizacijskog progresa na mentalno zdravlje.