Bosna i Hercegovina 25. novembra obilježava Dan državnosti. Na taj dan 1943. godine u Mrkonjić Gradu održano je Prvo zasjedanje Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine, na kojem su udareni temelji državnosti naše zemlje. Odluke Prvog zasjedanja ZAVNOBiH-a utemeljile su moderni politički razvoj države, te omogućile nezavisnost, suverenitet, samostalnost i međunarodno priznanje Bosne i Hercegovine 1992. godine.
 
U glavnom dokumentu ZAVNOBIH-a istaknuto je da Bosna i Hercegovina treba da bude ravnopravna republika unutar jugoslovenske federacije, s historijskim granicama koje su datirale još iz vremena srednjovjekovne Bosne, te da narodi BiH kroz svoje jedino političko predstavništvo Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja BiH hoće da njihova zemlja, koja nije ni srpska ni hrvatska ni muslimanska, nego i srpska i hrvatska i muslimanska, bude slobodna zemlja u kojoj će biti osigurana puna ravnopravnost i jednakost svih naroda. Ove odluke potvrđene su nekoliko dana kasnije na drugom zasjedanju AVNOJ-a u Jajcu.

ZAVNOBiH su činili ljudi različitih društvenih profila, intelektualci, radnici, sveštenici, imami, službenici, književnici i novinari. Bila je to prva samoorganizovana narodna skupština u historiji Bosne i Hercegovine i značila je početak njene historije kao moderne države.

Historijski dokument koji je Vijeće donijelo jeste Rezolucija, kojom se poziva na jednakost i ravnopravnost Srba, Hrvata i Muslimana, razvijanje oružane borbe protiv okupatora, izgradnju narodnih odbora kao organa vlasti, te da narodi BiH za svoje jedine organe vlasti priznaju ZAVNOBiH i AVNOJ.

Tekovine ZAVNOBiH-a imale su egzistencijalni značaj za narode Bosne i Hercegovine. Dužnost svakog Bosanca i Hercegovca je, bez obzira na nacionalnu i vjersku pripadnost,  da čuva i njeguje te vrijednosti, kako bi i budućim generacijama bilo omogućeno da žive u blagodatima cjelovite, suverene, nezavisne i multikulturalne države Bosne i Hercegovine.

Tim povodom neka nam je svima sretan Dan državnosti!

Cijenjeni učenici i uposlenici naše škole,

sutra, 25. novembra 2021. godine, navršava se 78 godine od obnove bosanske državnosti u njenoj hiljadugodišnjoj historiji. U početku je postojala kao Zemlja Bosna, zatim Banovina Bosna i Kraljevina Bosna, a onda, u Osmanskom carstvu: Bosanski sandžak i Bosanski ejalet. Dolaskom Austro-Ugarske monarhije kao krunske zemlje 1878. po prvi put se naša domovina imenuje Bosna i Hercegovina. Tokom historije naša zemlja prolazi kroz težak period koji kulminira tokom Drugog svjetskog rata.

U Mrkonjić Gradu 25. novembra 1943. godine naši su narodi u borbi protiv fašizma i političkih pretenzija prema Bosni i Hercegovini, na zasjednju Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine (ZAVNOBiH) jednoglasno izglasali Rezoluciju. Naglašeno je da Bosna i Hercegovina u svojim historijskim granicama postaje ravnopravna sa ostalim jugoslavenskim republikama i izražena je odlučnost kreiranja zajednice u kojoj će biti osigurana prava svim njenim narodima – Srbima, Hrvatima i muslimanima, Bošnjacima.

Historijska prošlost i odluke ZAVNOBIH-a bile su toliko dalekosežne da su kasnije omogućile njeno međunarodno priznanje 6. aprila 1992. godine od svih članica Evropske zajednice.

Na taj način, „Bosna je našla svoj put“ – kako je kazao istaknuti književnik Skender Kulenović u članku lista Oslobođenje iz 1943. godine.

Sretan vam Dan državnosti Bosne i Hercegovine!

U okviru velike akcije pošumljavanja, kojom se na području Kantona Sarajevo u narednom periodu planira posaditi 500.000 novih sadnica, učenici trećih razreda nacionalnog i IB diploma programa su u utorak 16. novembra dali svoj doprinos, zasadivši veliki broj novih sadnica na području lokaliteta Mehina Luka u općini Hadžići. Aktivnost su učenici realizovali u okviru društveno korisnog učenja i IB CAS aktivnosti. Aktivnost su koordinirale profesorice Enisa Karamešić i Aida Sejdić-Melezović.

U aktivnosti pošumljavanja u ovom periodu učestvuju sve srednje škole u Kantonu, a učenici naše škole su bili prva grupa u ovoj sjajnoj ekološkoj akciji koju na nivou kantona za učenike organizuje Ministarstvo odgoja i obrazovanja KS.

Učenici drugog razreda bilingvalnog smjera su u četvrtak 18.11.2021. godine, u sklopu terenske nastave koja se od ove školske godine izvodi u ovom izbornom području, posjetili Goethe Institut. Učenici su bili u pratnji profesora Emira Ševe.

Uposlenici Goethe Instituta su za naše učenike i profesora pripremili zanimljivu multimedijalnu radionicu na njemačkom jeziku. Učenici su dobili zadatak da u grupama od ponuđenog materijala osmisle, urede i prezentiraju svoje kratke priče sa različitim historijskim temama. Također, prikazana je prezentacija sa fokusom na biblioteku ONLEIHE, koju naši učenici od sada mogu besplatno koristiti, s ciljem usavršavanja vještina i znanja njemačkog jezika

Ova posjeta predstavlja samo početak saradnje ove najznačajnije njemačke institucije za kulturu i naše škole. Planiranje zajedničkih projekata za narednu godinu bila je samo jedna od tema o kojoj se razgovaralo tokom susreta.  Na kraju, učenici i profesor zahvalili su se djelatnicama Goethe Instituta za gostoprimstvo i odličnu organizaciju.

Povodom Svjetskog dana filozofije profesorica Elmana Cerić je sa učenicima 3. i 4. razreda naše škole organizirala filozofski cafe čiji je moto bio Sokratov citat "Postoji samo jedno dobro – znanje i samo jedno zlo – neznanje".

Učenici su imali priliku glasati i sami odabrati jedno od četiri ponuđena pitanja, te je pitanje koje je dobilo najviše glasova bilo jedno od najkontroverznijih pitanja kroz povijest: Da li Bog postoji?

Učenici su iznosili svoje argumente, protuargumente, navodili primjere, i pažljivo slušajući jedni druge propitavali vlastita uvjerenja i stavove. Raspravljalo se o razlozima (ne)vjerovanja, o tome da li možemo dokazati postojanje Boga, odnosu između religije i znanosti, pitanju da li je među njima ipak moguća kompatibilnost, da li su za vjerovanje potrebni dokazi te o tome koliko ovo pitanje ima smisla budući da dokazi za i protiv Božije egzistencije predstavljaju jedno od najkontroverznijih mjesta u povijesti filozofsko-teoloških rasprava.

Cilj ove filozofske rasprave bio je da učenici zajedno kritički propitaju svoja uvjerenja, skrivene pretpostavke u njihovim stavovima, nauče artikulirati vlastitu argumentaciju te nauče pažljivo slušati i uvažavati stavove različite od svojih, ma koliko se ne slagali sa njima, što su učenici naše škole itekako pokazali. 

Radionica je održana na engleskom jeziku zbog američkih učenica koje su na razmjeni u našoj školi. 

Posebnost ovog cafea je i u tome što su facilitatorice bile učenice naše škole Ajna Ćuhara i Hanah Li Ligata, koje su, podsjećamo, bile i prošlogodišnje  predstavnice Bosne i Hercegovine na Međunarodnoj filozofskoj olimpijadi, na kojoj je Ajna Ćuhara osvojila počasnu medalju. 

Filozofski cafe je vođen po svjetski poznatoj metodi Filozofije za djecu (P4C) SAPERE, za čije je afirmiranje u Bosni i Hercegovini zaslužna TPO fondacija iz Sarajeva na čelu sa profesoricom Zilkom Spahić Šiljak. Cilj ove metode je razvijanje kritičkog mišljenja kod učenika, jačanje njihovog samopouzdanja u javnom iznošenju stavova te senzibiliziranje učenika za različite stavove i uvjerenja putem strukturiranog sokratovskog dijaloga. 

Učenici trećih razreda Druge gimnazije Sarajevo (odjeljenja III2, III3 i III5) zajedno sa profesoricom biologije Dženisom Buljugić učestvuju u projektu UNDP-a Bosne i Hercegovine (The United Nations Development Programme Bosnia and Herzegovina) pod nazivom „Tvoj CO2“.

U sklopu nastave biologije, učenici su istraživali o karbonskom otisku ljudi na planeti Zemlji, efektu staklenika te općenitim posljedicama emisije karbon dioksida. Tokom istraživanja, učenici su procijenili sa web-stranice „Tvoj CO2“ da bi se kupovinom Crnog bora (Pinus Nigra) karbonski otisak smanjio 1.65 t/CO2 za 40 godina , dok bi kupovinom Bijelog bora (Pinus sylvestris) također se smanjio za 1.65t/CO2 za 40 godina .

Cijena jednog stabla Crnog bora iznosi 0.58 KM, dok cijena Bijelog bora iznosi 0.27 KM, s tim da je minimalna količina kupovine Bijelog bora 100 komada.

Učenici tri odjeljenja su kupili 110 komada Bijelog bora koji će biti posađeni na području Čavljaka. Kupili su i 20 komada Crnog bora koji će biti posađeni na lokalitetu Općine Konjic.

Učenici trećih razreda IB Diploma Programa koji pohađaju Biology Higher Level, pod vodstvom profesorice Dolores Hadžić, priključili su se međunarodnom projektu u organizaciji italijanske organizacije CeSPI koji za cilj imaju osnažiti dijalog među učenicima iz Italije i Bosne i Hercegovine po pitanju klimatskih promjena.

Ideja je ponuditi mladima priliku za suočavanje sa njihovim vršnjacima, te steći nova znanja i sposobnosti u oblasti klimatskih promjena, s ciljem pokretanja javnog dijaloga na međunarodnom nivou. 

Projekat se naslanja na Agendu 2030 Ujedinjenih nacija (UN) koja predlaže da upravo mladi preuzmu ulogu protagonista, pozivajući nove generacije da se, u ulozi aktera promjena, aktiviraju kako bi društvo i vlastitu budućnost učinile zaista održivim kroz sticanje znanja o pitanjima od globalnog značaja.

Naši učenici su odabrali problem zagađenosti zraka u Sarajevu koji žele da predstave svojim kolegama iz BiH i Italije i na taj način žele da skrenu pažnju te pokrenu kampanju koja će za cilj imati edulaciju o posljedicama stalnog porasta štetnih čestica u zraku. 

Učenice Danina Salibašić i Sarah Jance će predstavljati našu školu na Konferenciji mladih koja će se održati 24. novembra 2021. godine i skrenuti pažnju na problem aerozagađenosti u našem gradu.

Pogledajte video koji su pripremile u sklopu ovog projekta.

https://www.youtube.com/watch?v=7CFffBHqag8

Krajem prošle sedmice našu školu su posjetile učenice i profesorice iz gimnazije „Mihajlo Pupin“ iz mjesta Kovačica kod Zrenjanina u Srbiji. U dvodnevnu posjetu, iniciranu još prošle godine sjajnim projektom o poeziji Sarajeva koji su realizirale učenice Emina Hamamdžić i Anesa Halilović, stigle su profesorice Kristina Ćendić i Tatjana Bovđiš, zajedno s učenicama Unom Brtkovom i Zuzanom Hlavčom. Prvog dana posjete gošće su se sastale s direktorom škole Seidom Alibegovićem i pomoćnicom direktora Merisom Drakovac, koji su ih informisali o aktuelnoj situaciji i projektima koje naša škola realizira. Nakon toga su prisustvovale časovima  bosanskog jezika na nacionalnom, Diploma i MYP programu, kod profesora Adile Salibašić, Jasne Kovo i Vedada Mulavdića, kao i času hemije kod profesora Dalibora Karačića. Drugog dana posjete, u petak, gošće su našim učenicima i profesorima predstavile svoju školu i grad i kojeg dolaze, a poseban pečat dala je prezentacija o slovačkoj književnosti i jeziku, o kojima se kod nas malo zna. Nakon toga, prisustvovale su Radionici o sevdalinci, koju su, pod mentorstvom Vedada Mulavdića, realizirali učenici I-2 razreda. Radionica je bila obogaćena muzičkim programom koji je pripremio naš horkestar na čelu s profesoricom Lejlom Avdagić. Poslijepodnevni i večernji sati bili su rezervisani za posjetu Zemaljskom muzeju i neformalno druženje s domaćinima.

Na kraju posjete, gošće su bile oduševljene viđenim i doživljenim i pozvale su učenike i profesore Druge gimnazije u uzvratnu posjetu. Na ovaj način su se stvorili uvjeti da se sasradnja između naših škola produbljuje i razvija na korist svih učenika i zaposlenika.

Učenici II-5 odjeljenja, u pratnji profesora Emira Ševe, posjetili su u četvrtak 11. novembra 2021. godine  Zemaljski muzej u Sarajevu. Glavni razlog posjete učenika i profesora ovoj kulturno-naučnoj instituciji je stalna izložba na temu: “Svakodnevni život prethistorijskog čovjeka na području Bosne i Hercegovine”.

Izložba sadrži različite teme, jedna od njih jesu pogrebni običaji. Predmeti i legende izložbe opisuju različite načine sahranjivanja pokojnika kroz različite običaje. Sačuvani su i ostaci pronađeni na nekoliko lokacija na području BiH. 

Najznačajniji eksponat ove sjajne izložbe su brončana kultna kolica iz perioda starijeg željeznog doba s predstavama ptica vodarica pronađena 1880. godine u tumulu na Glasinačkom polju prekopanom prilikom izgradnje puta Sarajevo - Rogatica - Višegrad. 

Od sačuvanih predmeta, pokazana je i unutrašnjost nastambe prethistorijskog čovjeka koja je bila jednostavna. Na zemljanom podu, centralno mjesto zauzimalo je ognjište ili kalotna peć, oko koje se odvijala vrlo intenzivna svakodnevna kućna djelatnost, s nalazima keramičkih posuda namijenjenih svakodnevnoj upotrebi u pripremi hrane.

Nakon razgledanja najznačajnijih eksponata iz prethistorije s područja naše zemlje, učenici i profesor su s kustosom razgovarali o budućim projektima i eventualnoj saradnji ove značajne kulturno-naučne ustanove sa našom školom.

S napretkom nauke i tehnologije svijet se brzo i kontinuirano mijenja. Niko ne može dati odgovor na pitanje kako će on izgledati za pet ili deset godina, ali dužnost društva u cjelini je da se pripremi i pokuša odgovoriti na buduće izazove u svakom segmentu djelovanja, pa tako i u obrazovanju. Činjenica je da se za život i rad u savremenom društvu traže nove vještine i znanja, te da su u skladu s tim nužne temeljite promjene u našem obrazovnom sistemu.

Kako bi trebala izgledati savremena nastava u školama, a kako obrazovanje nastavnika? Koje se to vještine i znanja danas traže od učenika, studenata i nastavnog kadra? Da li se išta promijenilo u našem obrazovnom sistemu nakon loših rezultata na PISA i TIMMS testiranju? Zbog čega nam je potrebna reforma obrazovanja? Ovo su samo neka od pitanja o kojima se govorilo na "Času za 21. vijek".

Umjesto đaka, mjesta u školskim klupama zauzeli su predstavnici medija, kojima se na početku obratio Samir Arnautović, specijalista projekta "Tabla" za Projektnu cjelinu 1 - "Inicijalno obrazovanje nastavnika" organizacije Save The Children.

"U proteklom periodu, u sklopu Projektne cjeline 1, urađen je značajan dio posla na temelju nastavničkih planova i programa nastavničkih studija pet javnih univerziteta u Kantonu Sarajevo, Hercegovačko-neretvanskog kantona i Republike Srpske, a koji je za ishod imao prijedlog Okvira za modularne kurikulume nastavničkih fakulteta. Osim tretiranja najvažnijih pitanja poput Standarda zanimanja i Standarda kvalifikacije, ovaj Okvir nudi i rješenja u vidu poboljšane mobilnosti studenata kroz sistem izbornih predmeta na više nivoa, alokaciju ECTS kredita radi regulisanja opterećenja studenata te uvodi vještine 21. vijeka u sam nastavni plan i program nastavničkih fakulteta", kazao je Arnautović.

Predstavnicima medija obratio se i direktor Druge gimnazije Sarajevo profesor Seid Alibegović, istakavši da je ponosan što je Druga gimnazija domaćin ovog važnog događaja za unapređenje obrazovnog sistema.

Nastavničko zanimanje jedno je od onih zanimanja koja opstaju kroz vrijeme, ali se u njemu značajno mijenjaju karakteristike radne svakodnevnice. Prioritetni zadatak obrazovanja postaje osposobljavanje učenika da se što uspješnije nose s promjenama s kojima će se suočavati tokom radnog i životnog vijeka, te bi u tom pravcu trebala ići reforma obrazovanja.

Dževdeta Dervić, profesorica u Drugoj gimnaziji u Sarajevu, kazala je da je neophodno proces učenja usmjeriti na izgradnju učeničkih kompetencija, na znanje i razumijevanje, uz primjene tog znanja, sposobnost komuniciranja, kao i razvijanje vještine učenja, kako bi naši mladi ljudi postali ravnopravni konkurenti na tržištu rada.

"Od učenika u 21. vijeku očekuje se da budu samostalni, kreativni, komunikativni, digitalno pismeni, kooperativni, kritički mislioci, finansijski pismeni, istraživači... S druge strane imamo nastavnika, koji pored odličnog poznavanja materije koju predaje, treba da posjeduje izvrsne vještine u pedagogiji, psihologiji, didaktici i metodici", kazala je.

Nastavlja da je Evropska komisija definisala i neke od vještina koje posjeduje uspješan nastavnik 21. vijeka, a to su: spremnost na cjeloživotno učenje, primjena najprikladnijih tehnika i strategija aktivnog učenja, formativne metode vrednovanja, prepoznavanje faktora rizika od ranog napuštanja školovanja, prikladne strategije upravljanja razredom, digitalne kompetencije, efikasna komunikacija i saradnja s roditeljima i širom zajednicom, razvijanje 4K vještina kod učenika (komunikacija, kritičko mišljenje, kreativnost, kolaboracija), znanje i svijest o kognitivnom i društvenom razvoju učenika.

"Uloga nastavnika se mijenja od pristupa orijentiranog ka nastavniku prema pristupu orijentiranom ka učeniku (nastavnik predavač u nastavnika istraživača)", istakla je.

Projekat općeg obrazovanja u Bosni i Hercegovini (TABLA) trogodišnji je projekat koji finansira Agencija Sjedinjenih Država za međunarodni razvoj (USAID), a provodi Save the Children.

Projekat TABLA radi u bliskoj saradnji s vladinim akterima i obrazovnim vlastima u Kantonu Sarajevo (KS) i Hercegovačko-neretvanskom kantonu (HNK) u Federaciji Bosne i Hercegovine (FBiH) i Republici Srpskoj (RS). Opća svrha TABLA-e je poboljšati ishode učenika u BiH iz kritičkog mišljenja i STEAM-a (nauka, tehnologija, inžinjerstvo, umjetnost i matematika), te povećati kapacitete nastavnika za uključivanje 4K (kritičko mišljenje, kreativnost, saradnja i komunikacija) i primijeniti znanje o STEAM-u u razrednoj nastavi.

Save the Children