U četvrtak 10. marta 2022. u Međunarodnoj srednjoj školi Richmond Park održano je kantonalno takmičenje iz matematike učenika srednjih škola. Postala je već tradicija da Druga gimnazija Sarajevo dominira na takmičenjima iz matematike na svakom nivou, ali nivo dominacije koji su naši učenici pokazali na ovom takmičenju do sada još nije viđen.

Oni su ponovili prošlogodišnji uspjeh osvojivši ubjedljivo prva mjesta u sva četiri razreda, ali su ga i dodatno podebljali osvojivši skoro sva mjesta koja vode na federalno takmičenje.

Našu školu na ovom takmičenju predstavljalo je čak 34 učenika, značajno veći broj učenika nego prošle godine kada je svaka škola mogla zbog epidemioloških mjera poslati samo 3 učenika po razredu. Toliki broj učesnika iz naše škole bio je moguć zahvaljujući fenomenalnim prošlogodišnjim rezultatima naše škole.

U konkurenciji 1. razreda naša škola osvojila je 10 od prvih 12 mjesta. Benjamin Mujkić dominantno je osvojio 1. mjesto sa maksimalnim brojem bodova. Drugo i treće mjesto osvojili su Sara Smajić iz Međunarodne srednje škole Richmond Park i Filip Krišić iz Katoličkog školskog centra sv. Josip. Od 4. do 12. mjesto redom su se smjestili učenici naše škole: Faruk Ibrahimović, Abdullah Fehratbegović, Ajša Borovina, Ines Jozić, Vedad Kozica, Isa Švrakić, na diobi 10. mjesta su Arif Begić i Fatih-Efe Memišević, a 12. je Amina Devedžija.

U konkurenciji 2. razreda naša škola je osvojila prva 4 mjesta. Ilma Čeljo odbranila je prošlogodišnju titulu kantonalnog prvaka ostavivši konkurenciju daleko iza sebe. Drugo mjesto osvojila je Asja Ćatić, a 3. Emina Hasanbegović. Ahmedu Spahiću 3. mjesto izmaklo je za samo jedan bod. Naida Gavranović osvojila je 7. mjesto.

U konkurenciji 3. razreda naši učenici osvojili su prvih 6 mjesta snašavši se veoma dobro na zadacima koji su bili veoma izazovni. Prvo mjesto osvojio je Ervin Macić, drugo Emira Ibrahimović, treće Admir Zatega, a zatim slijede Mirnes Fehrić i Asja Rahmanović na diobi 4. mjesta, te Armin Kadić na 6. mjestu.

Posebna dominacija viđena je u konkurenciji 4. razreda. Sjajna generacija na odlasku osvojila je prvih 9 mjesta, a preostalih 21 učesnika u zbiru je osvojilo manje bodova nego što su zajedno prvoplasirani Boris i devetoplasirana Ajla. Prvo mjesto i svoju četvrtu titulu kantonalnog prvaka zaredom osvojio je Boris Stanković sa maksimalnih 100 bodova. Čak tri od četiri titule kantonalnog prvaka osvojio je sa maksimalnim brojem bodova postavivši tako rekord koji sada čeka na Benjamina da ga obori. Drugo mjesto osvojio je Haris Imamović,  a treće Adi Hujić. Od 4. do 9. mjesta redom plasirali su se Lamija Borovina, Esma Mašić, Imana Alibašić, Naida Purišević, Basar Čarovac i Ajla Hasanbegović.

Na federalno takmičenje direktno se plasiralo po 5 prvoplasiranih učenika iz svakog razreda. Od 20 učenika iz Kantona Sarajevo koji su izborili direktan plasman njih 17 je iz Druge gimnazije Sarajevo. Nadamo se da će i ostatak ekipe kome je malo falilo za ulazak u top 5 dobiti priliku da plasman na federalno izbori zahvaljujući broju bodova ili kroz kvalifikaciono takmičenje jer će i tamo sigurno biti u konkurenciji za vrhunske rezultate.

Ovi rezultati su svakako plod kontinuiranog rada koji se najviše ogleda kroz Klub matematike koji funkcioniše u Drugoj gimnaziji Sarajevo. Iza činjenice da je postala konstanta da dominiramo na takmičenjima svih nivoa stoje sati i sati vrijednog rada. Predavanja na Klubu koordiniraju profesori Amar Bašić i Emir Kalajdžija, a ove godine veliki doprinos dali su i učenici Boris Stanković, Ervin Macić, Adi Hujić i Haris Imamović. Voditelji Kluba, profesori Bašić i Kalajdžija, nisu krili oduševljenje postignutim rezultatima i istakli su da vjeruju da je ovo tek uvod u uspješnu takmičarsku sezonu u kojoj će naši učenici zablistati na federalnom, državnom i međunarodnom nivou.

Povodom Međunarodnog dana žena u utorak 8. marta u našoj školi održana je tribina „(Ne)dovršena emancipacija bosanskohercegovačke žene“.

O historijatu Osmog marta i njegovom značaju na internacionalnom nivou govorila je profesorica Lejla Čaušević ukazavaši na potrebu da se o izborenim pravima žena i proširenom pitanju rodne jednakosti i ljudskih prava govori sistemski u obrazovanju.

Nakon uvodonog predavanja, gošća predavačica s Fakulteta političkih nauka prof. dr. Belma Buljubašić prezentirala je rezultate svojih istraživanja o položaju žene u bh. kontekstu u 20. stoljeću te je prisutne podsjetila na tokove borbe za žensku emancipaciju u BiH od kraja 19. do kraja 20. stoljeća ukazavši na različite socioekonomske, političke i druge uslove koji su bh. ženu vodili iz javne u privatnu sferu djelovanja. Prisutni su diskutirali o izborenim pravima i nedovršenim emancipacijama kao i o sveopćem trendu retradicionalizacije ženskih uloga.

Tribinu je moderirala profesorica Jasna Kovo, a prisutnima su se obratili i profesor Vedad Mulavdić i direktor škole, profesor Seid Alibegović

U utorak 8. marta u prostorijama Druge gimnazije počela je Škola lingvističke bosnistike, koju naša ustanova realizira u saradnji s Institutom za jezik Univerziteta u Sarajevu. Prijavilo se petnaestak slušalaca, učenika trećih i četvrtih razreda sarajevskih srednjh škola: Prve gimnazije, Druge gimnazije, Treće gimnazije, Prve bošnjačke gimnazije i  Srednje škole grafičkih tehnologija i multimedije. Cilj ovog projekta je proširiti znanje iz bosanskog jezika i književnosti,  potaknuti nadarene učenike na radoznalost i istraživački duh, te razviti interes za ozbiljnije bavljenje naukom o jeziku. Predavanja, koja izvode saradnici Instituta za jezik,  podijeljena su na šest tematskih cijelina i obuhvataju oblasti historije književnog jezika, paleografije, normativistike, onomastike i jezika starije književnosti.

Na otvaranju škole prisutnim su se obratili, u ime domaćina, prof Vedad Mulavdić, koji je učenicima, profesorima i kolegama s Instituta za jezik poželio dobrodošlicu u Drugu gimanziju i istakao da je ovaj projekat samo nastavak dugogodišnje uspješne saradnje između naše škole i Instituta. Direktor Instituta za jezik, dr. Jasmin Hodžić, zahvalio je Drugoj gimanziji na saradnji i zvanično otvorio radni dio programa. Uvodno predavanje, pod naslovom „Tumačenje osnovnih odlika bosanske jezičke norme“ održao je dr. Alen Kalajdžija. Učenici su sa zanimanjem pratili predavanje. Planirano je da se do kraja sedmice održi još nekoliko predavanja, a svi učlesnici dobit će prigodne poklone i certifikate.

Povodom obilježavanja Osmog marta – Međunarodnog dana žena u prostoru Kuće znanja održan je filozofski cafe pod motom „I will challenge  gender stereotypes, discrimination and bias“ čime je simbolički poslana poruka o važnosti borbe za ženska prava i razumijevanje koncepta rodnih identiteta i prava u savremenom globalnom i bosanskohercegovačkom kontekstu. Ovaj filozofski cafe su organizovale i moderirale profesorice Elmana Cerić, Lejla Čaušević, Sandra Muratović i Jasna Kovo s učenicima trećih i četvrtih razreda IB DP-ja, a samo moderiranje je pomogao i naš bivši učenik Faruk Šahat.

Učenici su imali priliku da diskutiraju o sljedećim tvrdnjama i pitanjima:  1) škole su institucije sa duboko ukorijenjenim i jasno određenim heteroseksualnim obrascima, 2) da li možemo reći da tradicija ili tradicionalno guši osnovna ljudska prava (prava žena, rodne identitete itd.), 3) da li borba za ženska treba biti i muška borba, 4) kako bismo na individualnom nivou mogli utjecati na smanjivanje predrasuda i diskriminacije prema ženama?

Učenici su, uz pomoć moderatorica, iznosili različite argumente te problematizirali širi društveni kontekst i obrasce koji utječu na kreiranje javnih politika, problem moći i nevidljive diskriminacije s kojima se svakodnevno susreću u zajednici,  privatnom i javnom prostoru i institucijama.

Obilježavanjem Osmog marta, učenici naše škole su se ponovo digli glas o važnosti borbe za ženska i ljudska prava općenito te ukazali na potrebu javnog govora o ovim kao i drugim problemima našeg društva.

Cafe je vođen metodom Filozofije za djecu (P4C) čiji je cilj razvijanje kritičkog mišljenja kod učenika, jačanje njihovog samopouzdanja u javnom iznošenju stavova te senzibiliziranje učenika za različite stavove i uvjerenja putem strukturiranog sokratovskog dijaloga.

Proteklog vikenda u prostorijama naše škole organizovano je stručno usavršavanje za profesore koji predaju dvojezično u bilingvalnom programu. Naime, ova edukacija koju je organizovao DAAD (Njemačka služba za akademsku razmjenu) imala je za cilj razvijanje dodatnih kompetencija i znanja kod profesora koji svoje predmete predaju na njemačkom i bosanskom jeziku. Glavni fokus tokom edukacije stavljen je na didaktiziranje stručnih tekstova. Prikazane su najvažnije vještine, tj. strategije koje pri čitanju stručnog teksta treba primjenjivati, kao oblik komunikacije i dio interakcijskog procesa. Ovo je, također, bila izuzetna prilika za profesore da međusobno razmjene svoja dosadašnja iskustva rada u dvojezičnom programu i na kraju kroz diskusiju predlože načine kako bi se nastava u ovom programu u budućnosti mogla unaprijediti.

Stručno usavršavanje za profesore bilingvalnog smjera nastavlja se već narednog mjeseca, kada je planirana stručna konferencija u organizacijij Goethe-Instituta i DAAD-a, uz zanimljive radionice i predavanja stručnjaka iz oblasti bilingvalne nastave koji će tim povodom iz Njemačke doputovati u Sarajevo.

Povodom obilježavanja Dana nezavisnosti Bosne i Hercegovine u holu naše škole je organizovana izložba fotografija na temu “Opsada grada Sarajeva”. Izložbu su pod mentorstvom profesora Emira Ševe, pripremile učenice trećeg i četvrtog razreda nacionalnog programa: Emma Kulenović, Atija Demirović, Amna Krnić, Emina Hamamdžić, Nejra Karabegović, Eldina Sadiković i Mia Popović.

Slike prikazuju kako se odvijao svakodnevni život u opkoljenom, granatiranom i snajperisanom gradu. Vuneni džemper dječaka Nermina Divovića, koji je ubijen snajperskim metkom, fotografije masakra na Markalama, natpis “Don’t let them kill us” sa izbora za mis Sarajeva 1993. godine, natpis “Pazi snajper”, dječje igračke, kanisteri za vodu, samo su neke od scena prikazane na fotografijama koje svjedoče o životu ljudi u opkoljenom Sarajevu.

Fotografije izložbe možete pogledati u prilogu ovog teksta i u holu naše škole.

1. mart je jedan od najvažnijih datuma u modernoj historiji Bosne i Hercegovine. Na taj dan prije 30 godina, Bosna i Hercegovina je postala suverena, nezavisna i međunarodno priznata država.

Naime, 29. februara i 1. marta 1992. godine, u Bosni i Hercegovini, održan je referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine od Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije. Na referendumsko pitanje „ Jeste li za suverenu i nezavisnu Bosnu i Hercegovinu, državu ravnopravnih građana, naroda BiH - Muslimana, Srba, Hrvata i pripadnika drugih naroda koji u njoj žive?“ većina Bosanaca i Hercegovaca izjasnila se za demokratsku i nezavisnu Bosnu i Hercegovinu.  

Prema statističkim podacima, na referendum je izašlo oko 64,31% građana s pravom glasa, a za nezavisnost BiH glasalo je njih oko 99,44%. Mnogi bosanskohercegovački Srbi su, prema instrukcijama njihovog političkog vrha, bojkotovali referendum, misleći da će tako  onemogućiti  ispravnost i legalnost istog.

BiH je, dakle, proglasila svoju nezavisnost 1. marta 1992. godine, a kao odgovor na referendum, srpske paravojne formacije postavljaju barikade u Sarajevu i drugim bosanskohercegovačkim gradovima u kojima počinju krvavi oružani sukobi.

Zemlje članice Evropske zajednice su 6. aprila 1992. godine, a dan kasnije i Sjedinjene Američke Države priznale Bosnu i Hercegovinu kao nezavisnu i suverenu državu. Republika Bosna i Hercegovina je 22. maja 1992. godine postala članica Organizacije ujedinjenih naroda. Nažalost, u isto vrijeme oružani sukobi u pojedinim dijelovima Bosne i Hercegovine prerasli su u pravi ratni požar, koji je prouzrokovao ogromne ljudske žrtve i patnje, kao i materijalna razaranja.

Uspješnim otporom građana Republike Bosne i Hercegovine agresiji i zalaganjem Vlade Republike Bosne i Hercegovine za multietničku i demokratsku državu ravnopravnih naroda, BiH je očuvala svoj državnopravni i historijski kontinuitet. U američkom gradu Daytonu 21. novembra 1995. potpisan je mirovni sporazum, čime je neslužbeno završen rat u BiH. Konačni sporazum potpisan je u Parizu 14. decembra 1995. godine, a Dejtonski sporazum potvrdio je Bosnu i Hercegovinu kao samostalnu i suverenu državu u evropskoj porodici država.

Zbog svega navedenog, moralna obaveza svakog Bosanca i Hercegovca trebala bi biti, bez obzira na nacionalnu i vjersku pripadnost, da čuva i njeguje vrijednosti multikulturalne, multinacionalne, suverene, cjelovite i nezavisne države Bosne i Hercegovine.

Tim povodom neka nam je svima sretan 1. mart, Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine

„Da sam ptica i da imam krila ja bih cijelu Bosnu preletila. Letila bih nikad ne bih stala dok se Bosne ne bih nagledala“

Kamran Karić je učenik drugog razreda MYP-a, a u okviru realizacije ličnog projekta iskazao je izvanredne organizacione sposobnosti i pripremio nezaboravan događaj za svoje vršnjake. Značaj njegovog projekta je i veći, imajući u vidu da su sva sredstva od prodaje ulaznica za događaj usmjerena u humanitarne svrhe i biće donirane udruženju oboljelih od bulozne epidermolize DEBRA BiH.

Svoju odgovornost i zrelost Kamran je potvrdio odgovornim pristupom i poštivanjem svih mjera u vezi sa COVID pandemijom, a uz pomoć sponzora je obezbijedio testiranje svih prisutnih na događaju kao i tehničku organizaciju: BlowUp (ozvučenje), Securitas (security tokom eventa), Telemach, R&S, Adriatic osiguranje (omogućili COVID testove). Također, cjelokupnu organizaciju projekta su volonterski podržali njegove kolege i kolegice iz MYP-a: Adna Karkelja, Adna Saida Zukić, Aiša Turulja, Ajla Salman, Ammar Pašanović, Amor Šačić, Benjamin Đozić, Dženana Baljić, Tarik Čengić, Emina Karabeg, Emina Omeragić, Hana Šehić, Ian Lalić, Ilma Kovačević, Matea Šarkinović, Merjem Bikić, Nora Kološ, Sara Čengić, Soraja Salčin, Uma Kalmar, Faris Rastoder te supervizorka projekta profesorica Elvira Kukuljac i koordinatorica PP-a profesorica Aida Sejdić Melezović.

Nekoliko stotina srednjoškolaca je provelo nezaboravno veče u dvorani Goran Čengić na Grbavici, a svoje zadovoljstvo ovim događajem su iskazali željom da se nešto slično organizuje i naredne godine.

 Čestitamo Kamranu na izuzetnom projektu, i sigurni smo da će njegova donacije značajno pomoći rad DEBRA BiH.

Posljednji dan manifestacije Dani maternjeg jezika učenicima naše škole predstavile su se njihove kolege iz Gimnazije „Mihajlo Pupin“ iz mjesta Kovačica u Srbiji. Oni su putem videolinka prikazali prezentaciju o svojoj školi i mejstu iz kojeg dolaze. Ono što je specifično je činjenica da se u ovoj školi govore čak četiri jezika: srpski, mađarski, slovački i rumunski. Učenici su imali priliku čuti po jedan tekst na svakom od ovih jezika.

U drugom dijelu programa prikazan je video  A Cultural Midpoint učenice II-4 IB Dženane Baljić, nastao u sklopu Personal projecta, pod mentorstvom profesorice Lejle Čaušević. Tema videa je odnos između maternjeg i bosanskog jezika kod učenika stranaca koji pohađaju našu školu. Nakon toga organizirana je diskusija s učenicima Eylul Badir, Mahmudom Aktom, Muhamadom Widyatnom i Mansour Haneen. U dinamičnom i zanimljivom razgovoru učenici su odgovarali na pitanja prisutne publike o tome na koji način doživljavaju bosanski jezik, koliko je on različit od njihovog maternjeg jezika, te kako se u zemljama iz kojih dolaze obilježava Međunarodni dan maternjeg jezika.

Po završetku diskusije prisutnim se obratio profesor Vedad Mulavdić, koji je zahvalio svima koji su pomogli da se ovogodišnja manifestacija realizira. Na taj način završen je ovogodišnji program obilježavanja 21. februara, Međunarodnog dana maternjeg jezika.

Drugi dan manifestacije Dani maternjeg jezika počeo je radionicom Iz bosanske onomastike, koju je vodila dr. Nihada Ibrišimović s Instituta za jezik Univerziteta u Sarajevu. Bila je to prilika da se učenicima približe dvije vrlo važne jezičke discipline  ̶  onomastika i frazeologija. Frazemi su jezičke jedinice koje se najčešće koriste svakodnevno, u razgovornom stilu. Učenici su imali priliku ispuniti upitnik o frazemima koje najčešće koriste u svakodnevnom govoru. Ovi podaci bit će korišteni kao građa za dalja istraživanja iz ove oblasti.

U nastavku su se publici predstavili članovi Kluba čitalaca, učenici III razreda Diploma programa, koji su izveli dramsko-poetski performans na temu pedesete godišnjice od prvog izdanja Biserja Alije Isakovića. Učenice Hena Rahmanović, Esma Alajbegović, Ema Srna, Anesa Halilović, Hana Mahmutović  svoja istraživanja o Isakovićevom životu i radu i ovoj knjizi uobličile su u dramsko-poetski performans, kojim su publici željele ukazati na važnost ove antologije, kao i ukupnog rada Alije Isakovića na proučavanju bosanskog jezika i književnosti. Performans je realizovan uz muzičku pratnju Tristana Lindsaya. U diskusiji koja je uslijedila, učenici su razgovarali s profesorima Vedadom Mulavdićem, Jasnom Kovo i Nermanom Imamović, kao i prisutnom publikom. Zajednički zaključak je da trebamo poznavati i cijeniti našu kulturu i tradiciju, a da su kulturalni i jezički utjecaji drugih sredina i jezika normalna pojava koja se ne kosi s jezičkom prirodom i jezičkim razvitkom.